O Steviji, njenom porijeklu, primjeni i uzgoju piše poznati znanstvenik s Agronomskog fakulteta,  doc. dr. sc. Bruno Novak

Stevija (Stevia rebaudiana BERTONI) višegodišnji je zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti i do 1 m u visinu. Unutar roda Stevia poznato je oko 150 vrsta -  Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i naravno Stevia rebaudiana koja za razliku od ostalih vrsta iz navedenog roda sadrži značajne količine slatkih glikozida. Listovi stevije dugi su oko 5 cm, a široki oko 2 cm. U listovima stevije nalazi se osam različitih glikozida, a najznačajni su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o načinu uzgoja i sorti nalaze u lišću u različitim postocima i o tome ovisi koliko će biti "slatki". Svježe lišće stevije ima ugodan slatki okus zbog glikozida steviozida, od kojih je najznačajniji steviozid, čiji je ekstrakt 200 do 300 puta slađi od šećera, dok je osušeno lišće stevije 30-40 puta slađe.

Porijeklom iz Paragvaja, stevija se danas uzgaja u Brazilu, Urugvaju, središnoj Americi, Izraelu, Tajlandu, Australiji, Japanu, Koreji i Kini. Prema američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA)  stevija je dobila je tzv. "GRAS-status" kojim se sastojci stevije (slatki glikozidi) smatraju sigurnim za upotrebu, pa se mogu koristiti kao prirodni zaslađivači pića i hrane, čime će se konačno moći zamijeniti umjetna sladila, nakon čega je potreba za stevijom porasla u čitavom svijetu. Steviju su inače stoljećima upotrebljavali Guarani indijanci u Paragvaju u medicinske svrhe i kao zaslađivač. Svakako treba naznačiti da je još 1922. godine stevija bila priznata u Hrvatskoj kao ljekovita biljka. Nažalost, trebalo je proći 80-tak godina da bi se u Hrvatskoj konačno počela uzgajati ta izuzetno korisna biljka.

PRIMJENA STEVIJE

Prema svjetskim istraživanjima stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti u:

• juhama, umacima, raznim predjelima
• salatama, jelima od sira, tjesteninama...
• u konzerviranju povrća i voća umjesto šećera (jer ne fermentira)
• u proizvodnji sladoleda, keksa i kolača jer stevija ostaje stabilna i na 200 ºC
• posušeno lišće stevije se može koristiti kao zaslađivač i dodatak u različitim mješavinama čajeva, kave, mlijeka, kakaoa, voćnim sokovima i ostalim pićima
• osušeno lišće stevije kao dodatak hrani poboljšava probavu i ima važnu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu
• redovitim korištenjem stevije pospješuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina "lošeg" kolesterola (LDL-a) i nivo glukoze u krvi
• stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0
• odlična je za dijabetičare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušterače (stvara se više insulina)
• učestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospješuje se prokrvljenost (mikro-cirkulacija krvi) u cijelom tijelu
• poboljšava funkciju miokarda
• stevija ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje)
• jača regeneracijske procesu u organizmu
• neutralizira toksine i pospješuje njihovo izlučivanje iz organizma (uključujući i radionukleide)
• usklađuje rad endokrinih žlijezda
• stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu
• ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za "čišćenje" kože)
• korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju, itd.

 UZGOJ STEVIJE

Sjetva-sadnja

Stevija se može uzgajati iz sjemena (sjemeàpresadnicaàsadnja) ili iz reznica. Koju od tih dviju mogućnosti izabrati ovisi o financijskim mogućnostima, odnosno logistici (zaštićeni prostori, laboratoriji i sl.). Sjeme se sije u zaštićeni prostor i nakon 50-tak dana se mala biljka stevije može presaditi u plastični lončić promjera 10 cm. U našim klimatskim uvjetima biljke stevije se sade na otvoreno polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnog mraza. Razmaci sadnje ovise o mikro- klimatskim uvjetima, malčiranju i načinu sadnje, a kreću se od 80-100 cm x 30-40 cm) čime se postiže sklop od 4-6 b/m², odnosno kod dvoredne sadnje oko 100.000 biljkaka/ha. Preporuča se malčiranje tla upotrebom crno-bijele PE folije.

Tlo

Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postižu na pjeskovito ilovastim tlima. Najvažnije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadržava oko korijena, jer može doći do truljenja. Na teškim tlima treba unijeti dosta organske mase čime će se omogućiti dobar vodozračni režim u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima.

Gnojidba

Stevija ima relativno malu potrebu za hranivima u odnosu na druge povrtne kulture. Preporučuje se gnojidba od 100 do 200 kg/ha NPK formulacije 5-20-30, sa mogučunošću folijarne prihrane dušikom nakon sadnje u količini 60 kg/ha. Poželjno je gnojiti  stajnjakom i kvalitetnim kopostom pogotovo ako se radi o težem tlu uz preporučene količine od 50 t/ha.

Navodnjavanje

Stevija ne podnosi konstantnu sušu, pa je ovisno o klimatu potrebno povremeno navodnjavanje. U iznimno vrućim ljetima navodnjavanje u razmacima 3-5 dana održava biljku u najboljem stanju. Kod jednogodišnjeg uzgoja stevije potrebe za vodom rješavamo postavljanjem sustava za navodnjavanjem kapanjem (t-tape), odnoso u višegodišnjem uzgoju postavljanjem mikro-rasprskivača.

Kontrola korova

Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo jer ima relativno plitak korijen, pa je poželjno malčiranje ili povremeno mehaničko uklanjanje korova, ali treba paziti da se pri obradi ne ošteti korijen. Isključuje je se upotreba herbicida.

Štetnici i bolesti

Zbog njenog slatkog okusa štetnici nerado napadaju steviju, pa se ona čak sadi i međuredno sa povrtnim biljkama, jer repelentno djeluje na većinu insekata. Moguća je pojava nekih gljivičnih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji većih oštećenja neće biti. Neposredno nakon sadnje treba obratiti pozornost na puževe, koji mogu napasti mlade biljke stevije.

Berba

Berba može biti jednokratna ili višekratna (biljke se podbiru u određenim razmacima). S berbom se obično započinje u kolovozu, neposredno prije pune cvatnje i završava prije prvih mrazeva. Prinosi se, ovisno o tehnologiji uzgoja, kreću od 12-14 t/ha zelenog lišća, što daje od 2-3 t/ha suhog lišća godišnje. Prema  rezultatima probne proizvodnje u našim klimatskim uvjetima objektivno je moguć prinos od 1,5 t/ha suhog lišća u jednoj sezoni.

 O dr.Bruni Novaku i steviji možete čitati i na:

 http://poljoprivredni-forum.com/ostalo/stevia-secerna-biljka-tema1061/stranica30/

 http://www.barkun.hr/index.php/2009032524207/ISTRA/U-Istri-u-svibnju-nice-prvi-nasad-stevije.html

 http://ziviselo.com/clanci/stevija-pridonosi-zdravlju-i-ljudi-i-prirode/

 http://www.agroklub.com/pretraga/stevija/6149/