Inovacija iz Horakove slastičarnice – prva torta sa stevijom u Hrvatskoj!
Horak slastičarnica prepoznala je najkvalitetniju steviju na tržištu – Stesweet i za sve sladokusce napravila prvu tortu od stevije
Tortu od čokolade ovo su ljeto u Horak slastičarnici odlučili zasladiti prirodnim sladilom – Stesweet stevijom. Za biljku koja raste u predjelima Južne Amerike g.Horak je čuo već odavno i dugo proučavao njene benefite. Osim što pomaže očuvanju linije, jer stevia nema kalorija, ona pozitivno djeluje kod zarastanja rana, upale grla, umor, zatvor i napuhivanje, povećanu želučanu kiselinu, gljivice...
dr.Ignac Kulier
http://www.coolinarika.com/clanak/stevia-idealna-za-mrsavljenje
Ana-Marija Liberati-Čizmek, dr.med
http://www.vitamini.hr/5679.aspx
Akademsko medicinski i ontološko istraživački centar
http://www.amoic.hr/STEVIA,-SECER-ILI-UMJETNI-ZASLADIVACI/668.aspx
O Steviji, njenom porijeklu, primjeni i uzgoju piše poznati znanstvenik s Agronomskog fakulteta, doc. dr. sc. Bruno Novak
Stevija (Stevia rebaudiana BERTONI) višegodišnji je zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti i do 1 m u visinu. Unutar roda Stevia poznato je oko 150 vrsta - Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i naravno Stevia rebaudiana koja za razliku od ostalih vrsta iz navedenog roda sadrži značajne količine slatkih glikozida. Listovi stevije dugi su oko 5 cm, a široki oko 2 cm. U listovima stevije nalazi se osam različitih glikozida, a najznačajni su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o načinu uzgoja i sorti nalaze u lišću u različitim postocima i o tome ovisi koliko će biti "slatki". Svježe lišće stevije ima ugodan slatki okus zbog glikozida steviozida, od kojih je najznačajniji steviozid, čiji je ekstrakt 200 do 300 puta slađi od šećera, dok je osušeno lišće stevije 30-40 puta slađe.
Porijeklom iz Paragvaja, stevija se danas uzgaja u Brazilu, Urugvaju, središnoj Americi, Izraelu, Tajlandu, Australiji, Japanu, Koreji i Kini. Prema američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA) stevija je dobila je tzv. "GRAS-status" kojim se sastojci stevije (slatki glikozidi) smatraju sigurnim za upotrebu, pa se mogu koristiti kao prirodni zaslađivači pića i hrane, čime će se konačno moći zamijeniti umjetna sladila, nakon čega je potreba za stevijom porasla u čitavom svijetu. Steviju su inače stoljećima upotrebljavali Guarani indijanci u Paragvaju u medicinske svrhe i kao zaslađivač. Svakako treba naznačiti da je još 1922. godine stevija bila priznata u Hrvatskoj kao ljekovita biljka. Nažalost, trebalo je proći 80-tak godina da bi se u Hrvatskoj konačno počela uzgajati ta izuzetno korisna biljka.
PRIMJENA STEVIJE
Prema svjetskim istraživanjima stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti u:
UZGOJ STEVIJE
Sjetva-sadnja
Stevija se može uzgajati iz sjemena (sjemeàpresadnicaàsadnja) ili iz reznica. Koju od tih dviju mogućnosti izabrati ovisi o financijskim mogućnostima, odnosno logistici (zaštićeni prostori, laboratoriji i sl.). Sjeme se sije u zaštićeni prostor i nakon 50-tak dana se mala biljka stevije može presaditi u plastični lončić promjera 10 cm. U našim klimatskim uvjetima biljke stevije se sade na otvoreno polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnog mraza. Razmaci sadnje ovise o mikro- klimatskim uvjetima, malčiranju i načinu sadnje, a kreću se od 80-100 cm x 30-40 cm) čime se postiže sklop od 4-6 b/m2, odnosno kod dvoredne sadnje oko 100.000 biljkaka/ha. Preporuča se malčiranje tla upotrebom crno-bijele PE folije.
Tlo
Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postižu na pjeskovito ilovastim tlima. Najvažnije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadržava oko korijena, jer može doći do truljenja. Na teškim tlima treba unijeti dosta organske mase čime će se omogućiti dobar vodozračni režim u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima.
Gnojidba
Stevija ima relativno malu potrebu za hranivima u odnosu na druge povrtne kulture. Preporučuje se gnojidba od 100 do 200 kg/ha NPK formulacije 5-20-30, sa mogučunošću folijarne prihrane dušikom nakon sadnje u količini 60 kg/ha. Poželjno je gnojiti stajnjakom i kvalitetnim kopostom pogotovo ako se radi o težem tlu uz preporučene količine od 50 t/ha.
Navodnjavanje
Stevija ne podnosi konstantnu sušu, pa je ovisno o klimatu potrebno povremeno navodnjavanje. U iznimno vrućim ljetima navodnjavanje u razmacima 3-5 dana održava biljku u najboljem stanju. Kod jednogodišnjeg uzgoja stevije potrebe za vodom rješavamo postavljanjem sustava za navodnjavanjem kapanjem (t-tape), odnoso u višegodišnjem uzgoju postavljanjem mikro-rasprskivača.
Kontrola korova
Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo jer ima relativno plitak korijen, pa je poželjno malčiranje ili povremeno mehaničko uklanjanje korova, ali treba paziti da se pri obradi ne ošteti korijen. Isključuje je se upotreba herbicida.
Štetnici i bolesti
Zbog njenog slatkog okusa štetnici nerado napadaju steviju, pa se ona čak sadi i međuredno sa povrtnim biljkama, jer repelentno djeluje na većinu insekata. Moguća je pojava nekih gljivičnih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji većih oštećenja neće biti. Neposredno nakon sadnje treba obratiti pozornost na puževe, koji mogu napasti mlade biljke stevije.
Berba
Berba može biti jednokratna ili višekratna (biljke se podbiru u određenim razmacima). S berbom se obično započinje u kolovozu, neposredno prije pune cvatnje i završava prije prvih mrazeva. Prinosi se, ovisno o tehnologiji uzgoja, kreću od 12-14 t/ha zelenog lišća, što daje od 2-3 t/ha suhog lišća godišnje. Prema rezultatima probne proizvodnje u našim klimatskim uvjetima objektivno je moguć prinos od 1,5 t/ha suhog lišća u jednoj sezoni.
O dr.Bruni Novaku i steviji možete čitati i na:
http://poljoprivredni-forum.com/ostalo/stevia-secerna-biljka-tema1061/stranica30/
http://www.barkun.hr/index.php/2009032524207/ISTRA/U-Istri-u-svibnju-nice-prvi-nasad-stevije.html
http://ziviselo.com/clanci/stevija-pridonosi-zdravlju-i-ljudi-i-prirode/
http://www.agroklub.com/pretraga/stevija/6149/
Pošaljite nam svoju ili fotografiju nekog svog člana obitelji, prijatelja, susjeda...kako pije kavu ili čaj sa Stesweet proizvodom, kuha juhu, radi masku za lice ili na neki drugi način konzumira Stesweet proizvod.
Sve ćemo fotografije objaviti na našem portalu i Facebook profilu, a najsretnije nagraditi!
Petero najsretnijih očekuju vrijedni poklon paketi sa Stesweet proizvodima, a jednog još sretnijeg trajni popust od 10% na sve Stesweet proizvode!
Veeeeliki nagradni natječaj traje od danas pa do 15.srpnja!
Želimo vam puno lijepih trenutaka u konzumiranju Stesweet prozvoda od ljekovite biljke stevije i puno zabave prilikom fotografiranja :)
Pogledajte kako smo fotkali one koji svoju kavu piju sa Stesweet štapićima u našoj FOTOGALERIJI
U svojoj novoj knjizi „Zbogom debljino“ , Strategije mršavljenja dr.Kulier govori i o steviji!
"Stevia dolazi u više raznih oblika; zeleni prah, smeđi tekući ekstrakt s jakim mirisom na sladić i kao bijeli prah. Komercijalno se najčešće koristi kao bijeli prah. Zbog visoke slatkoće najmanja mrvica je ljudima preslatka pa se preporučuju razne varijante razređivanja miješanjem s inertnim materijalima kao što je dekstrinmaltoza osobito u tekućem obliku kada se dozira brojem kapi. Stupanj slatkoće najbolje ilustrira slijedeća usporedba – jedna čajna žličica tekućeg ekstrakta jednaka je po snazi - šalici šečera! Stevia je gotovo idealna za osvježavajuće napitke bez šečera i zasigurno će tamo naći svoje mjesto. Pod komercijalnim nazivom “rebiana” i “purre via” koristi se u poznatim markama osvježavajućih napitaka iz SAD i Kanade a često se koristi i u kombinaciji s izomaltozom.
Ono što će svakako obradovati dijabetičare ali i druge dijetalce, stevia ima dokazano medicinsko djelovanje; ne diže razinu glukoze u krvi i pojačava podnošljivost glukoze. Ako se u malim količinama dodaje prascima u tovu, udvostručuje se količina kalcija u mesu pa bi se moglo govoriti i o sredstvu protiv osteoporoze.
List biljke stevia korišten je stotinama godina kao sladno sredstvo kod indijanskih plemena Guarani u Paragvaju jer šečera uopće nije bilo. Međutim, ono što je važno urođenici su ovu biljku koristili kao ljekovito sredstvo najčešće uz poznati mate čaj. Zanimljivo da slatkoća uopće ne dolazi od ugljikohidrata već od kemijskog spoja steviozida koji spadaju u glikozide. Tko god nije podnosio šečer i druga umjetna sladna sredstva koristio je steviu.
Kao što je mnoge izume iznjedrio rat, tako je bilo i s steviom. Naime, Engleska je za vrijeme II svjetskog rata patila od nestašice šečera što znaći da nije bilo ni kolača, ni bonbona zapravo nije bilo nikakvih slatkiša. Istraživanje je počelo u Royal Botanical Gardens u mjestu Kew, ali zbog ratnih prilika sve je odgođeno za kasnije. I tada istraživanje stevie preuzimaju Japanci (također zbog oskudice šečera) i uspješno završavaju komercijalnu produkciju biljke i ekstrakciju sladila. Posao je završen pedesetih godina a sedamdesetih godina to je glavno umjetno sladilo u Japanu. Sada Japan drži oko 50% svjetske produkcije stevie. Utvrđeno je da stevia ruši povišeni krvni tlak, pomaže dijabetičarima pa čak pozitivno djeluje kod vrlo neugodne kandidaze koja je često posljedica dugotrajne terapije antibioticima. No ono što je naknadnim istraživanjem utvrđeno jeste sposobnost stabiliziranja razine šečera u krvi pa se koristi kod osoba koje padaju u hipoglikemične krize. Stevia ne izaziva karies u djece što je problem kod druguh vrsta sladnih sredstava. To znači da usporava i spriječava razvitak mikroflore kvarenja u usnoj šupljini na desnima i zubima. Ipak najvažnija odlika tog sladila jeste da sladi sve čemu se doda a da nema kalorija, što ga svrstava u odlična sredstva kod procesa mršavljenja. Nadalje, utvrđeno je da stevia ima vrlo povoljno djelovanje na kožu jer ju omekšava i čini glatkom zbog čega se koristi za pripremu maski za lice osobito protiv mladenački akni. Ako se doda u sapun i druga kozmetička sredstva ima vrlo povoljno djelovanje na dermatitis, ekcem, seboreju, crvene fleke itd.
Razlog zašto se mnogo prije nije pojavila na zapadnom tržištu jednostavan je; bio je žestoka konkurencija umjetnim sladilima velikih američkih multinacionalnih kompanija a ponajviše aspartamu. Naime, stevia je prirodna, neškodljiva i nema kalorija što su svojstva s kojima se ne može suprostaviti ni jedno drugo umjetno sladilo."
dr.sc Ignac Kulier
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je prema zadatku Europske komisije, proučavala stevia glikozide, glavne sastojke koji nastaju ekstrakcijom lišća stevije u stevia proizvode i dala svoje pozitivno znanstveno mišljenje! Znanstvenici, naime, kažu kako je stevia posve zdrav dodatak hrani, koji se može upotrebljavati svakodnevno.
Kada se lišće biljke stevije ekstraktira u oblike poput tekućine i slatkog praha, dobivaju se sastojci koje nazivamo glikozidi.Ti su sastojci različiti po svojoj kvaliteti i slatkoći. Onaj najzdraviji, najboljeg okusa, iznad 97% čistoće i kao sirovina deset puta skuplji od ostalih sastojaka nazivamo Rebaudiana-A ili skraćeno Reb-A. Isti sastojak koristi i brend SteSweet. Ostali stevia sastojci manje su čistoće i najčešće se koriste u industrijama pića i hrane.
Preporuka tvrtke Steviana GmbH je da, kada birate proizvode od stevije, budete upoznati s njihovom čistoćom i kvalitetom, te da za sebe i svoju obitelj birate samo najbolje.
Važna godina za steviju bila je 1931., kada su dva francuska kemičara ekstrahirala sastojke steviozid i rebaudiozid iz njenog lišća. Nakon toga, stevia je postala međunarodno popularna. Ubrzo se počela uzgajati u Japanu, u kojem se danas i najviše koristi. Zanimljiv je podatak da su Japanci danas no.1. u potrošnji stevije. Ne čudi stoga što oko 40% prirodnih japanskih sladila sadrži steviju.
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL
PR i marketing granice pomiče